Oglasio se zvaničnik SZO

UBIJA VIŠE OD POLOVINE ZARAŽENIH, VAKCINA NE POSTOJI: Moguće dalje širenje smrtonosnog virusa, evo kakvi su simptomi! Nikako nemojte da pijete OVAJ SOK

Foto: View Stock, View Stock / Alamy , NIH-NIAID / IMAGE POINT FR / BSIP / Universal images group / Profimedia
Dalje infekcije opasnim Nipa virusom širom sveta su moguće, jer izvor zaraze još nije identifikovan, rekao je predstavnik SZO u Ženevi Tarik Žazarevič.

- Dalje infekcije Nipa virusom su moguće, s obzirom na poznati rezervoar virusa u populacijama slepih miševa u delovima Indije i Bangladeša, uključujući Zapadni Bengal - rekao je on za RIA Novosti.

Predstavnik SZO pozvao je na povećanje javne svesti o faktorima rizika, uključujući konzumiranje soka od urmi.

Indija je zabeležila sedmu epidemiju smrtonosnog virusa Nipa od 2001. godine. Za ovaj smrtonosni virus ne postoji vakcina.

Pacijentkinja Foto: Shutterstock

Trenutno se zna da je pet osoba zaraženo, od kojih su dve u teškom stanju

Simptomi opasnog virusa

Simptomi infekcije Nipa virusom variraju od potpunog odsustva simptoma do groznice, kašlja, glavobolje, kratkog daha i konfuzije.

Ovo se može pogoršati do kome tokom jednog ili dva dana, a 50% do 75% zaraženih umire. Komplikacije mogu uključivati upalu mozga i napade nakon oporavka.

Virus Nipa je vrsta RNK virusa iz roda Henipavirus, koji normalno cirkuliše među voćnim slepim miševima iz roda Pteropus.

Foto: Shutterstock

Širenje obično zahteva direktan kontakt sa zaraženim izvorom, imože se širiti i između ljudi i sa drugih životinja na ljude. Dijagnoza se zasniva na simptomima i potvrđuje se laboratorijskim testiranjem.

Ne postoji ni vakcina ni specifičan tretman.

Preventivne mere uključuju izbegavanje izlaganja slepim miševima i zaraženim životinjama kao što su svinje, i posebno se skreće pažnja na ljude da ne piju sok od urmi.

Procenjuje se da je do maja 2018. godine zabeleženo oko 700 slučajeva Nipa virusa kod ljudi, a 50 do 75 procenata zaraženih je umrlo.

ilustracija Foto: Shutterstock

Bolest je prvi put identifikovana 1998. godine od strane tima istraživača na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Malaji tokom epidemije u Maleziji.

Većina pacijenata u Maleziji kojima je dijagnostikovana bolest upućena je i lečena u Medicinskom centru Univerziteta u Malaji. Virus je izolovan i identifikovan 1999. godine.

Bolest je dobila ime po selu u Maleziji, Sungaj Nipa. Svinje takođe mogu biti zaražene, od kojih su milione malezijske vlasti uništile 1999. godine kako bi uspešno zaustavile širenje bolesti.